Sadržaj
Gestalt psihologija (Gestalt Psychology)
Općenito
Gestalt psihologiju prvi je predstavio njemački psiholog Max Wertheimer1) 1912. godine, kada je objavio rad o optičkoj iluziji zvanoj prividno kretanje. U tom je radu analizirao iluziju koja seriju statičnih slika percipira kao pokret, poput filma. Pretpostavka da je cjelina puno više od samog zbroja njenih dijelova glavno je načelo gestalt psihologije.
Što je Gestalt psihologija?
Gestalt teorija predstavljena je kao suprotnost do tad dominantnom strukturalizmu, koji je tvrdio da kompleksnost percepcije može biti shvaćena razbijajući je u manje, osnovne dijelove iskustva, kao što je primjerice cjepkanje grafičke forme u set točaka ili melodije na niz zvukova. Gestaltisti su napali tu teoriju: ista melodija može biti prepoznata i ako se odsvira u drugačijem ključu, a pravokutnik može biti percipiran kao pravokutnik i kroz druge oblike, ne samo crtanjem četiriju linija. Ideja Werheimera bila je da je mogućnost percipiranja objekata sposobnost živčanog sustava, koji ima tendenciju zajedničkog grupiranja objekata koji su blizu, slični, čine glatke linije, oblikuju većinu lika dovoljnu za prepoznavanje. Ovo su četiri Wertheimerova načela grupiranja2):
- Sličnost- objekte sličnih obilježja (primjerice oblika ili boje) percipirat ćemo kao cjelinu
- Blizina- objekte koji su blizu jedan drugome doživjet ćemo grupirane zajedno
- Kontinuitet- objekti koji zajedno definiraju glatke linije ili krivulje percipit će se zajedno
- Zatvorenost- ako je prikazan dovoljan dio nekog lika , percipirat ćemo taj lik kao cjelinu nadopunjujući ga dijelovima koji nedostaju
Danski psiholog Edgar Rubin 1921. godine predstavio je još jedan važan gestalt aspekt organiziranja (iako sam nije bio gestaltist), percepciju figure i pozadine (figure-ground perception). Rubin je predložio da grupa povezanih objekata može mentalno biti shvaćena kao objekt (figura) ili kao površina iza nje (pozadina)* dok formulirani uvjeti odlučuju kada će što od toga biti percepirano.
Zadnje načelo Gestalt psihologije jest Prägnanzov princip, koje tvrdi da vizualni podražaj koji može biti interpretiran na više načina (kao na primjer djelomično skrivena figura), ljudi organiziraju kao jednostavan, uobičajen i simetričan, koliko god to uvjeti (informacije dohvaćene očnom retinom) dopuštaju. Gestalisti ovo objašnjavaju kroz ideju električnog polja mozga koji doseže stanje minimalne energije, no ta je teorija danas u potpunosti odbačena.
 |  |  |
| 1. Sličnost3) - slični objekti su formirani skupa da čine sunce oko glave orla | 2. Blizina4) - kada su blizu, devet kvadratića čine cjelinu, a kada nisu, percipiraju se kao različiti objekti | 3. Kontinuitet5) - glatka linija se percipira kao neprekidna |
 |  |  |
| 4. Zatvorenost6) - prisutno je dovoljno elemenata da stvorimo mentalnu sliku pande | Prägnanz7) - dvosmisleni uzorak (1) je prepoznat kao par najjednostavnije mogućih oblika (kao krug i kvadratić koji ga djelomično prekriva (2)), a ne kao kompleksni oblici (3,4) | Percepcija figure i pozadine: Rubinov pehar8) - ako je crni dio u prvome planu prepoznat ćemo dva lica, a kada je bijeli dio slike u prvome planu vidjet ćemo pehar, no oba lika nikada ne mogu biti percipirana u isto vrijeme |
Pogled gestaltista na učenje i rješavanje problema bile su suprotne do tad dominantnim predbiheviorističkim i biheviorističkim pogledima. Wertheimer je naglasio važnost gledanja cijele strukture problema. Köhler je izvodio eksperimente učenja na životinjama putem tehnike pokušaja i pogrešaka (trial and error sessions). U svom najpoznatijem primjeru učenja uvidom (insight learning) kod životinja dao je majmunu imena Sultan štapove koji su, ako su bili povezani skupa, mogli činiti duži štap te je stavio bananu izvan njegova kaveza i van njegova dometa. Sultan je, nakon promatranja situacije, iznenada skočio, spojio štapove i dohvatio bananu. Pronalasku točnog rješenja problemu slijedila je pojava uvida. To predstavlja učenje uvidom, koje ima sljedeće značajke9):
- Prijelaz između vremena prije rješenja i rješenja je iznenadan i potpun.
- Kada je nađeno rješenje problema, izvedba je glatka i bez pogrešaka.
- Učenje uvidom rezultira dužim zadržavanjem.
- Načelo naučeno uvidom može vrlo lako biti primijenjen na druge probleme.
Koje je praktično značenje Gestalt psihologije?
Wertheimer je predložio korištenje gestalt načela u obrazovanju. On je suprotstavio produktivno razmišljanje i učenje napamet, koje se događa bez razumijevanja. Ljudi, za razliku od životinja, mogu učiti ne samo kroz uvjetovanje ili putem pokušaja i pogrešaka, već i kroz objašnjenja, mijenjanjući svoje kognitivne strukture kako bi postigli kognitivnu strukturu onoga koji objašnjava, a to ne bi trebalo biti pretvoreno u učenje napamet. Rješavanje problema predstavlja učenje s razumijevanjem koristeći gestalt načela. Takvo učenje pamti se dugo vremena te može biti primijenjeno i na druge situacije. Stoga gestaltisti predlažu da oni koji uče budu poticani da otkriju cijelu prirodu ili veze između elemenata problema, ali također i da isključe implicitne pretpostavke koje mogu biti netočne. S obzirom da ljudski um funkcionira u skladu s navedenim načelima, nastavni program (instructional design) bi trebao biti temeljen na blizini, zatvorenosti, sličnosti i jednostavnosti. Primjena gestalt zakona bila je predložena i za nacrte kognitivnih mapa (knowledge maps) (uzimajući u obzir boje, oblike i grupiranje), gdje je dala pozitivne rezultate10).
Kritike
Gestalt teorija najviše je kritizirana zbog:
- toga što je bila previše deskriptivna umjesto da nudi objašnjenja i modele za objašnjene fenomene,
- istraživanja subjektivnih isktustva kao što je percepcija,
- nedostatka preciznosti pri opisivanju i korištenja kvalitativne deskripcije
- opovrgavanja osnovnog znanstvenog pristupa koji definira cjelinu kao skup svojih dijelova
Gestalt teorija je nadahnula psihologe kao što su Kurt Lewin i Kurt Goldstein, da ju uključe i u druge aspekte psihologije. Pogledi gestalt psihologije također su utjecali i na kasnije kognitivističke teorije.
Ključne riječi i najvažnija imena
- gestalt, figura/pozadina, prägnanz, blizina, zatvorenost, sličnost, jednostavnost
Literatura
Rock, I. and Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), p48-61. 1990.
Pročitaj više
7)
Slike pozajmljene sa: Rock, I. and Palmer, S. The Legacy of Gestalt Psychology. Scientific American, 263(6), p48-61. 1990.
8)
slike pozajmljene sa Psych Web - Gestalt Psihologija
10)
Wallace, D., Wandell, S., Ware, A. and Dansereau D. The Effect of Knowledge Maps That Incorporate Gestalt Principles on Learning. The Journal of Experimental Education 67, no. 1: 5-16. 1998.