Ljudsko radno pamćenje

Postoje razne, više ili manje slične definicije radnog pamćenja, poput¹⁾:

“kratkoročno pamćenje primijenjeno u kognitivnim zadacima”,
”višekomponentni sustav koji drži i upravlja informacijama i kratkoročnom pamćenju“, ili
”uporaba pažnje za upravljanje kratkoročnim pamćenjem“.

Ono što je zajedničko ovim definicijama jest da tretiraju radno pamćenje kao sustav koji upravlja informacijama iz STM-a (ali ponekad i iz LTM-a)²⁾. Kako je ovaj sustav jedna od ključnih komponenti u procesu usvajanja znanja, najčešće spominjani modeli radnog pamćenja autora Baddeleyja i Cowana će biti kratko prikazan u nastavku.

Baddeleyev model radnog pamćenja

Temeljem eksperimenata koji pokazuju povezanost kratkoročnog (STM) i dugoročnog (LTM) pamćenja, kao i eksperimenata koji ukazuju da se STM sastoji od više komponenti, Alan Baddeley i Graham Hitch su 1974.³⁾ predložili višekomponentni model radnog pamćenja. Novi pojam radno pamćenje trebao je naglasiti važnost ovog sustava u kognitivnom precesiranju.⁴⁾ Baddeley i Hitch su tvrdili da se radno pamćenje sastoji od tri dijela: središnjeg izvršitelja, sustava koji kontrolira fonološku petlju (podsustav za pamćenje fonoloških informacija poput jezika neprestano ga obnavljajući kroz ponavljanje u petlji) i vidno-prostorni blok za skiciranje (podsustav za pohranu vizualnih informacija).

Ovaj model je Baddeley kasnije preradio i unaprijedio⁵⁾⁶⁾, ali su mu pridonijeli i drugi autori⁷⁾, što je rezultiralo dodatnom komponentom epizodičkog međuspremnika⁸⁾ 2000. godine i razrađenijim funkcijama i analizama drugih komponenti, kao što je opisano u tablici ispod.

Središnji izvršitelj	Još je nejasno da li je to jedan sustav ili nekoliko sustava koji surađuju. Funkcije središnjeg izvršitelja uključuju pažnju i pozornost, aktivnu inhibiciju podražaja, planiranje i donošenje odluka, sekvencioniranje, ažuriranje, održavanje i integriranje informacija iz fonološke petlje i vidno-prostornog bloka za skiciranje. Ove funckije također uključuju komunikaciju s dugoročnim pamćenjem i povezanost s razumijevanjem jezika i proizvodnih centara.
Epizodički međuspremnik	Epizodički međuspremnik ima ulogu integracije informacija iz fonološke petlje i vidno-prostornog bloka za skiciranje, ali i iz dugoročnom pamćenja. Služi kao skladišna komponenta središnjeg izvršitelja. Bez njega integracija informacija ne bi bila moguća.
Fonološka petlja	Prema Baddeleyju, fonološka petlja se sastoji od dvije komponente: zvučnog spremišta koje traje samo nekoliko sekundi i sustava artikulacijskog ponavljanja, koji održava zvučne informacije u spremištu pomoću vokalne ili subvokalne repeticije. Čini se kako su verbalne informacije automatski procesirane u fonološkoj petlji i to također igra važnu, ako ne i ključnu ulogu u učenju jezika i stvaranju govora. Također može pomoći u pamćenju informacija iz vidno-prostornog bloka za skiciranje (primjerice, ponavljanje ”Crveni auto je na travnjaku.“).
Vidno-prostorni blok za skiciranje	Prema Baddeleyju, ovaj konstrukt omogućuje privremeno pohranjivanje, održavanje i upravljanje vidno-prostornim informacijama. Važan je u prostornoj orijentaciji i u rješavanju vidno-prostornih problema. Istraživanja su pokazala da vidno-prostorni blok za skiciranje zapravo može u sebi sadržavati dva različita sustava: jedan za prostorne informacije i drugi za vidne informacije i procese.

Cowanov model radnog pamćenja

Nelson Cowan je 1988.⁹⁾ predložio drugačiji model radnog pamćenja. Za razliku od Baddeleyevog modela koji se bavi modularnošću i komponentama radnog pamćenja, Cowan je većinom orijentiran na kognitivne procese koji leže u osnovi rješavanja zadataka poput razumijevanja jezika ili stvaranje govora, rješavanja problema, donošenja odluka i drugih.

Cowanov model se sastoji od četiri elemenata, a to su:

središnji izvršitelj (gornji pravokutnik na slici),
dugoročno pamćenje (veliki pravokutnik),
aktivirano pamćenje, koji se odnosi na podskupinu dugoročnog pamćenja u stanju vremenske aktivacije (nepravilni oblik u pravokutniku dugoročnog pamćenja), i
središte pažnje.

Aktivirano pamćenje se sastoji od dijelova dugoročnog pamćenja potrebnog za provođenje ili povezanog sa kognitivnim zadatkom. Elementi mogu biti aktivirani dobrovoljno ili nevoljno. O količini istovremeno aktivnih elemenata se još vodi rasparava, ali je bez uvježbavanja pokazano da elementi ostaju aktivni oko 10-20 sekundi. Radno pamćenje sadrži sve ove aktivirane elemente, no samo oko 4±1 elemenata mogu biti u fokusu, što je određeno dobrovoljnim ili nevoljnim prebacivajnem pozornosti koristeći se središnjim izvršiteljem.

Isto kao i u Atkinsonovom i Shiffrinovom modelu, nadolazeće informacije su prvo uskladištene u senzornom pamćenju. Senzorne informacije tada aktiviraju određene elemente unutar dugoročnog pamćenja. U svom se modelu Cowan ne bavi rješavanjem problema procesiranja informacija različitih modaliteta poput Baddeleya.