Ovo je stara izmjena dokumenta!
Praktične implikacije obrađenih teorija učenja.
Biheviorističke teorije
Ukoliko nije zadovoljen, potencijal za učenje vodi do frustracije.
Connectionism
-
-
-
-
-
-
Dugoročno pamćenje i organizacija znanja
-
Reprezentacije znanja u dogoročnom pamćenju organizirane su u obliku logogena (verbalnih podražaja) i imagena (ne-verbalnih podražaja).
Dual coding theory
Kako bi znanje bilo pohranjeno u dugoročnom pamćenju, mora proći vremenski zahtjevan prtoces konsolidacije. Za vrijeme tog procesa novo znanje podložno je gubitku tragova pamćenja i reaktivnoj/proaktivnoj interferenciji.
A Brief History of Human Memory Systems Research
Shema je hijerarhijski okvir koji ljudi koriste za reprezentaciju i organizaciju usvojenog znanja.
Schema theory
Skripta je mentalni okvir za reprezentaciju kompleksnih slijedova događaja.
Script theory
Radno pamćenje i spoznajna arhitektura
Ljudsko radno pamćenje ima ograničeni kapacitet od 7±2 ili 4±1 čestica informacije. Čestica pritom predstavlja jedinicu informacije kojom se može baratati kao cjelinom i ima drugačiju vrijednost kod početnika i eksperta.
Human Working Memory
Ljudsko radno pamćenje ima četiri komponente: fonološku petlju, vizuospacijalni ekran, epizodni ekran, te središnjeg izvršitelja (
phonological loop,
visuospatial sketchpad,
episodic buffer i
central executive). Vizuospacijalni ekran i fonološka petlja omogućavaju paralelno procesiranje vizualnih i auditivnih informacija.
Human Working Memory,
Cognitive load theory
Budući da radno pamćenje ima ograničeni kapacitet, do učenja neće doći ako je on premašen.
Cognitive load theory
Predznanje
-
Razumijevanje i retencija ovise ponajviše o shemama kojima učenik raspolaže.
Schema Theory
Značenje ne prenosi učitelj i ono se ne nalazi u informaciji koja se prenosi. Značenje se izvodi iz interakcije predznanja učenika i njegovih schema.
Schema Theory
Smisleno učenje
-
-
Učenje se odvija kroz interakciju učenikovog predznanja (shema), ideja i iskustva.
Constructivism
-
Do smislenog učenja dolazi samo ukoliko su ideje predstavljene na jasan način koji omogućuje njihovo povezivanje s drugim idejama.
Assimilation theory
Učitelj bi trebao savjetovati učenike kako i u kojem kontekstu mogu primjeniti stečeno znanje izvan učionice.
Conditions of learning
Učitelj bi trebao voditi studente pri diskusiji, pružiti im odgovore na pitanja i dodatne materijale o temi.
Conditions of learning
Polazište učenja uvijek je iskustvo, no različiti ljudi bolje uče korištenjem različitih stilova učenja. Jedna od podjela razlikuje 4 stila učenja koji nastaju kao kombinacija apstraktnog/konkretnog iskustva/konceptualizacije.
Experiential learning
Instructional design principles
Modality principle - learning will be enhanced if presenting textual information in an auditory format, rather than in visual format, when it is accompanied with other visual information like a graph, diagram or animation.
Cognitive theory of multimedia learning
Redundancy principle - capacity of both human information channels can unnecessarily be overloaded by redundant information presented through both channels.
Cognitive theory of multimedia learning
-
Temporal contiguity principle - simultaneous presentation of related information should be most similar to the way human mind operates and has provided good experimental results, same as presenting related multi-modal information with very short time differences.
Cognitive theory of multimedia learning
-
-
-
-
-
Synthesizers - (diagrams, images or other) enable easier meaningful integration and assimilation of new knowledge into existing knowledge.
Elaboration theory
Concept maps - visual representation of the relationships between concepts.
Concept mapping
-
Advance organizers - introductory material presented before the learning material at a higher level of abstraction, generality, and inclusiveness.
Assimilation theory
-
Humanistička dimenzija učenja
Učenje je prirodna želja, sredstvo samoostvarenja i ostvarenja osobnih potencijala. Važnost učenja je u procesu, ne u ishodima.
Humanism
Nije moguće nekoga nešto naučiti; moguće je samo pospješiti njegov proces učenja. To bi trebao biti cilj obrazovnog procesa i učitelja kroz vjerojst, nagrađivanje i empatiju (
realness,
prizing,
empathy).
Facilitation theory
Učenici bi u okviru obrazovnog procesa trebali biti pozvani na ostvarenje svojih potencijala. Ljudi, mjesta učenja, politika, programi i procesi vezani uz obrazovanje trebali biti maksimalno
pozivajući.
Invitational learning
Connectivist dimension of learning
Since knowledge is nowadays rapidly growing and changing, the process of learning should not be focused on acquiring more knowledge into or from each of available information sources, but on connecting to them and maintaining those connections.
Connectivism