Ovo je stara izmjena dokumenta!
Konceptualne mape su model kognitivnog instrukcijskog dizajna razvijene od strane Josepha Novaka i njegovih kolega 1972. godine, kada su radili na razumijevanju kako se dječja spoznaja znanosti mijenja1). Neke od prvih konceptualnih mapa predložene su od strane nekih drugih autora2), no u punom obliku predstavljene su od strane Novaka 1981.3). Riječima Novaka, konceptualna mapa je
Novakove ideje bile su pod utjecajem asimilacijske teorije Davida Ausubela i njegove pretpostavke o hijerarhijskoj strukturi znanja5).
Konceptualno mapiranje (Concept mapping) proces je izrade konceptualnih mapa,
Kako je objašnjeno, na vizualnoj razini konceptualna mapa je hijerarhijski (generalno prema specifičnom) dijagram koji sadrži čvorove i veze, obilježene riječima ili simbolima. Najvažniji koncept obično je smješten u središtu mape ili na njenom vrhu. Novak objašnjava proces izrade konceptualne mape kroz sljedeće korake7):
1. | Identificiraj ključne koncepte iz materijala i izlistaj ih ili zapiši na komad papira kako bi ih učinili pomičnima. |
---|---|
2. | Rangiraj koncepte smještajući one najopćenitije na vrh mape, uzimajući u obzir kontekst materijala. |
3. | Dodaj druge specifičnije koncepte ispod općenitijih. |
4. | Spoji koncepte imenovanim linijama. Nazivi trebaju dati značenje definirajući vezu između spojenih koncepata. |
5. | Po želji, specifični primjeri koncepata mogu biti dodani ispod naziva koncepta. |
6. | Po želji, promjeni ili reorganiziraj mapu sukladno novo opaženim vezama između koncepata. Konceptualne mape se za istu temu mogu organizirati na više mogućih načina. |
Konceptualne mape mogu biti korisne nastavnicima i studentima. Studentima daju mogućnost da organiziraju i pristupe vlastitom znanju, te da uče dodavajući nove koncepte postojećem okviru konceptualne mape8). Takav proces izrade i učenja korištenjem konceptualnih mapa često je praćen pozitivnim osjećajima, tvrdi Novak9). Nastavnici mogu konceptualne mape koristiti kako bi10):
Primjer kako upoznati i raditi na konceptualnim mapama s učenicima u razredima može se naći u članku Michaela Zeilika o konceptualnom mapiranju.
Važno svojstvo konceptualnih mapa je da je učenje dodavajući im nove koncepte nedvojbeno smisleno učenje, s obzirom na to da utvrđuje jasne veze s postojećim znanjem. Učenje napamet bi s druge strane bilo rezultat manjka uspostavljenih veza s prethodnim znanjem i izaziva zaboravljanje naučenih informacija u 4-6 tjedana.11)12)
Određena unaprijeđenja konceptualnog mapiranja predložena su od strane nekoliko autora, uključujući Ahlberga13):
Konceptualne mape crtale su se prije rukom, ali danas veliki broj kompjuterskih aplikacija, kao što je ova besplatna IHMC CmapTools, može se koristiti za unaprijeđenje tog procesa.
Konceptualno mapiranje vrlo je prihvaćena i široko korištena metoda, ali:
Konceptualno mapiranje, konceptualne mape, koncept, objekt, smisleno učenje
Novak, J. D. Introduction to concept mapping.
Novak, Joseph D. & Cañas, Alberto J. The Origin and Development of Concept Maps.
Zeilik, M. Classroom Assessment Techniques: Concept Mapping.
Novak, Joseph D. & Cañas, Alberto J. The Origin and Development of Concept Mapping.