Istraživački usmjerena nastava (Inquiry-based learning)
Općenito
Istraživački usmjerena nastava (inquiry-based learning) [odnosno ispitivački usmjerena nastava (enquiry-based learning), istraživačka nastava (inquiry learning) ili istraživački vođena nastava (inquiry-guided learning)] je konstruktivistička nastavna strategija opće prihvaćena 1970-ih1), temeljena na John Dewey-ovom pogledu o nastavi kao aktivnom procesu orijentiranom na učenika te koja bi trebala biti temeljena na primjerima iz stvarnog života umjesto na učenju napamet. Istraživanje predstavlja postavljanje pitanja koja potiču znatiželju među učenicima. Iako različiti autori predlažu različite strategije istraživački usmjerene nastave, obično se provode samostalno ili zajednički.
“
aktivno, i sve više nezavisno, istraživanje pitanja i problema, na koja često ne postoji jedinstven odgovor.”
2)
Što je istraživački usmjerena nastava?
Ideja istraživački usmjerene nastave jest poticanje onih karakteristika koje se mogu naći kod dobrih učenika te ohrabrivanje tih karakteristika u obrazovnom procesu. Ove karakteristike uključuju povjerenje u sposobnost učenja, uživanje u rješavanju problema, vjerovanje vlastitoj procjeni, fleksibilna stajališta, poštivanje činjenica te neimanje straha od pogreške.3) Te kvalitete se mogu potaknuti kroz pristup u kojem nastavnik4):
rijetko govori učenicima što trebaju znati jer bi to smanjilo njihovu želju za samostalnim dolaženjem do određenih spoznaja,
vrši interakciju s učenicima uglavnom kroz postavljanje pitanja te ohrabruje interakciju među učenicima,
ne prihvaća kratke odgovore, već ih pokušava proširiti daljnjim postavljanjem pitanja,
rijetko sažima što su učenici raspravili i naučili jer je učenje kontinuirani proces.
Proces istraživački usmjerene nastave može biti opisan kao ciklus koji se temelji na sljedećim aktivnostima prvenstveno kroz praćenje glavnih koraka:
U početku procesa učenja, nastavnik postavljanjem pitanja izaziva propitivanje i znatiželju te zatim učenici sami preuzimaju odgovornost za vlastito učenje i vlastiti napredak.
Od učenika se očekuje da provode aktivnosti poput istraživanja, prikupljanja informacija i materijala za učenje, promatranja i drugih sličnih aktivnosti.
Ovo je popraćenom sintezom prikupljenih informacija, izgradnjom hipoteza i mogućih objašnjenja te planiranjem njihova dokazivanja.
Razvijanje i prezentiranje objašnjenja. U ovom stadiju postoji mogućnost pojavljivanja novih pitanja.
Razmatranje prvobitnog pitanja, smjera istraživanja i zaključaka. Nova pitanja stvaraju početak novog ciklusa.
Ovi koraci su općenito prilično slični koracima problemski usmjerene nastave (problem-based learning). Prema nekima5), razlike između ta dva pristupa su minimalne te vidljive samo u njihovom porijeklu (problemski usmjerena nastava razvila se iz medicinske edukacije, a istraživački usmjerena nastava iz znanstvene), dok drugi sugeriraju da je razlika u ulozi nastavnika:
“
U istraživački usmjerenom pristupu nastavnik istovremeno pruža informacije te olakšava učenje kroz ohrabrivanje i poticanje mišljenja višeg reda. U problemski usmjerenom pristupu… nastavnik ne pruža informacije koje su povezane s problemom zato što je to zadaća i odgovornost učenika.”.
6)
Neki autori predlažu različite načine istraživački usmjerene nastave ovisno o razini pružene potpore7):
strukturirano istraživanje (structured inquiry) – nastavnik prikazuje problem i glavne okvire za njegovo rješavanje,
vođeno istraživanje (guided inquiry) – nastavnik pruža pitanja kako bi motivirao učenike, no istraživanje koje učenici rade je samousmjeravajuće,
otvoreno istraživanje (open inquiry) – učenici samostalno formuliraju pitanja i istražuju.
Prednosti istraživački usmjerene nastave su povećanje motivacije učenika te aktivan pristup učenju, akademskim vještinama i intelektualnim navikama8). Također, učenike potiče na razvijanje kritičkog mišljenja, razmišljanje o vlastitom učenju, korištenju različitih izvora učenja te stjecanju dubljeg razumijevanja koncepta kolegija.9)
Različita područja u kojima je primijenjena istraživački usmjerena nastava uključuju ekologiju, endokrinologiju, političku komunikaciju, inženjering i sociologiju10).
Koje je praktično značenje istraživački usmjerene nastave?
Primjer istraživački usmjerene nastave je učenje o jeziku koristeći se Star - Trek epizodom kao motivatorom11). U Star Trek: The Next Generation u epizodi “Darmok” gledatelji su upoznati s konceptom tamarianskog jezika kojim govori vanzemaljska civilizacija. Može li ovaj izmišljeni jezik biti stvaran ljudski jezik predmet je debata mnogih profesionalnih lingvista. Mogući nastavni plan za učenje o jezičnim karakteristikama temeljenih na toj epizodi je sljedeći:
Prikazati studentima “Darmok” epizodu.
Predstaviti im sljedeći problem: može li tamarianski postati ljudskim jezikom?
Osigurati učenicima materijale o temi ili ih potaknuti da ih samostalno potraže.
Ako je potrebno, pomoći im u tome kako istražiti pitanje (problem) i provesti analizu jezičnih svojstava.
Analiza rezultata i refleksija.
Kritike
Ključne riječi i najvažnija imena
* Istraživački usmjerena nastava (inquiry-based learning)
Literatura
Centre for Teaching and Learning: What Is Inquiry-Based Learning? Queen's University. Preuzeto 26. travnja, 2011.
Postman, Neil, and Charles Weingartner. Teaching as a subversive activity. Dell, 1980.
Lane, J. Inquiry-based Learning. Schreyer Institute for Teaching Excellence, Penn State. 15th September 2007.
Inquiry Page. University of Illinois. Preuzeto 26. travnja, 2011.
Spronken-Smith, Rachel, and Rebecca Walker. Can inquiry-based learning strengthen the links between teaching and disciplinary research? Studies in Higher Education 35, no. 6: 723-740. September 2010.
Pročitaj više
Johnston, James Scott. Inquiry and education: John Dewey and the quest for democracy. SUNY Press, 2006.
Benson, Chris, and Christian, Scott. Writing to make a difference: classroom projects for community change. Teachers College Press, 2002.
Brew, A. The nature of research: Inquiry in academic contexts. New York : Routledge/Farmer. 2001.
Allen, P. and Greeves, H. Inquiry-based learning: A case study in Asian Studies. HERDSA News, 21-23. April 2005.
Löfgren, R., Schoultz, J., Hultman, G. i Björklund, L. Exploratory talk in science education: Inquiry-based learning and communicative approach in primary school. Journal of Baltic Science Education, 2013.
Panasan, M. i Nuangchalerm, P. Learning Outcomes of Project-Based and Inquiry-Based Learning Activities. Journal of Social Sciences, 2010.
Recentna literatura