Ideja istraživački usmjerene nastave (inquiry-based learning) jest poticanje onih karakteristika koje se mogu naći kod dobrih učenika te ohrabrivanje tih karakteristika u obrazovnom procesu. Ove karakteristike uključuju povjerenje u sposobnost učenja, uživanje u rješavanju problema, vjerovanje vlastitoj procjeni, fleksibilna stajališta, poštivanje činjenica te neimanje straha od pogreške.¹⁾ Te kvalitete se mogu potaknuti kroz pristup u kojem nastavnik²⁾:

• rijetko govori učenicima što trebaju znati jer bi to smanjilo njihovu želju za samostalnim dolaženjem do određenih spoznaja,
• vrši interakciju s učenicima uglavnom kroz postavljanje pitanja te ohrabruje interakciju među učenicima,
• ne prihvaća kratke odgovore, već ih pokušava proširiti daljnjim postavljanjem pitanja,
• rijetko sažima što su učenici raspravili i naučili jer je učenje kontinuirani proces.

Proces istraživački usmjerene nastave (inquiry-based learning) može biti opisan kao ciklus koji se temelji na sljedećim aktivnostima prvenstveno kroz praćenje glavnih koraka:

• U početku procesa učenja, nastavnik postavljanjem pitanja izaziva propitivanje i znatiželju te zatim učenici sami preuzimaju odgovornost za vlastito učenje i vlastiti napredak.
• Od učenika se očekuje da provode aktivnosti poput istraživanja, prikupljanja informacija i materijala za učenje, promatranja i drugih sličnih aktivnosti.
• Ovo je popraćenom sintezom prikupljenih informacija, izgradnjom hipoteza i mogućih objašnjenja te planiranjem njihova dokazivanja.
• Razvijanje i prezentiranje objašnjenja. U ovom stadiju postoji mogućnost pojavljivanja novih pitanja.
• Razmatranje prvobitnog pitanja, smjera istraživanja i zaključaka. Nova pitanja stvaraju početak novog ciklusa.

Ovi koraci su općenito prilično slični koracima problemski usmjerene nastave (problem-based learning). Prema nekima³⁾, razlike između ta dva pristupa su minimalne te vidljive samo u njihovom porijeklu (problemski usmjerena nastava razvila se iz medicinske edukacije, a istraživački usmjerena nastava iz znanstvene), dok drugi sugeriraju da je razlika u ulozi nastavnika:

• “U istraživački usmjerenom pristupu nastavnik istovremeno pruža informacije te olakšava učenje kroz ohrabrivanje i poticanje mišljenja višeg reda (higher-order thinking). U problemski usmjerenom pristupu… nastavnik ne pruža informacije koje su povezane s problemom zato što je to zadaća i odgovornost učenika.”.⁴⁾

Neki autori predlažu različite načine istraživački usmjerene nastave ovisno o razini pružene potpore⁵⁾:

• strukturirano istraživanje – nastavnik prikazuje problem i glavne okvire za njegovo rješavanje,
• vođeno istraživanje – nastavnik pruža pitanja kako bi motivirao učenike, no istraživanje koje učenici rade je samousmjeravajuće,
• slobodno istraživanje – učenici samostalno formuliraju pitanja i istražuju.

Prednosti istraživački usmjerene nastave (inquiry-based learning) su povećanje motivacije učenika te aktivan pristup učenju, akademskim vještinama i intelektualnim navikama⁶⁾. Također, učenike potiče na razvijanje kritičkog mišljenja, razmišljanje o vlastitom učenju, korištenju različitih izvora učenja te stjecanju dubljeg razumijevanja koncepta kolegija.⁷⁾

Različita područja u kojima je primijenjena istraživački usmjerena nastava (inquiry-based learning) uključuju ekologiju, endokrinologiju, političku komunikaciju, inženjering i sociologiju⁸⁾.

Primjer istraživački usmjerene nastave (inquiry-based learning) je učenje o jeziku koristeći se Star - Trek epizodom kao motivatorom⁹⁾. U Star Trek: The Next Generation u epizodi “Darmok” gledatelji su upoznati s konceptom tamarianskog jezika kojim govori vanzemaljska civilizacija. Može li ovaj izmišljeni jezik biti stvaran ljudski jezik predmet je debata mnogih profesionalnih lingvista. Mogući nastavni plan za učenje o jezičnim karakteristikama temeljenih na toj epizodi je sljedeći:

• Prikazati studentima “Darmok” epizodu.
• Predstaviti im sljedeći problem: može li tamarianski postati ljudskim jezikom?
• Osigurati učenicima materijale o temi ili ih potaknuti da ih samostalno potraže.
• Ako je potrebno, pomoći im u tome kako istražiti pitanje (problem) i provesti analizu jezičnih svojstava.
• Analiza rezultata i refleksija.

Vidi: kritike konstruktivističkom pristupu učenja.

* Istraživački usmjerena nastava (inquiry-based learning)

Centre for Teaching and Learning: What Is Inquiry-Based Learning? Queen's University. Preuzeto 26. travnja, 2011.

Postman, Neil, and Charles Weingartner. Teaching as a subversive activity. Dell, 1980.

Lane, J. Inquiry-based Learning. Schreyer Institute for Teaching Excellence, Penn State. 15th September 2007.

Inquiry Page. University of Illinois. Preuzeto 26. travnja, 2011.

Spronken-Smith, Rachel, and Rebecca Walker. Can inquiry-based learning strengthen the links between teaching and disciplinary research? Studies in Higher Education 35, no. 6: 723-740. September 2010.

Johnston, James Scott. Inquiry and education: John Dewey and the quest for democracy. SUNY Press, 2006.

Benson, Chris, and Christian, Scott. Writing to make a difference: classroom projects for community change. Teachers College Press, 2002.

Brew, A. The nature of research: Inquiry in academic contexts. New York : Routledge/Farmer. 2001.

Allen, P. and Greeves, H. Inquiry-based learning: A case study in Asian Studies. HERDSA News, 21-23. April 2005.

Löfgren, R., Schoultz, J., Hultman, G. i Björklund, L. Exploratory talk in science education: Inquiry-based learning and communicative approach in primary school. Journal of Baltic Science Education, 2013.

Panasan, M. i Nuangchalerm, P. Learning Outcomes of Project-Based and Inquiry-Based Learning Activities. Journal of Social Sciences, 2010.