Epistemologija je grana filozofije koja proučava teoriju znanja i opravdanih vjerovanja. Epistemologija se bavi pitanjima poput^{1 )} :

• Što je znanje?
• Koji su nužni i dovoljni uvjeti znanja?
• Koji su izvori znanja?
• Koja je njegova struktura i koje su njegove granice?
• Koja je vrijednost znanja?²⁾

Epistemologija se prvotno bavi deklarativnim ili propozicijskim znanjem, a ne drugim oblicima znanja kao proceduralno znanje ili sposobnosti.³⁾

Kada se govori o znanju ili o tome da netko nešto zna, obično to znanje mora zadovoljiti dva nužna i dovoljna uvjeta:⁴⁾

• istina i
• vjerovanje

To znači da kako bi se nešto moglo smatrati dijelom svog znanja, mora biti istinito i njegov posjedovatelj mora vjerovati u to. Kada bismo izostavili prvi uvjet, primjerice, kada bi nam prijatelj rekao da su 2+2 jednako 5, to vjerojatno ne biste smatrali prikazom drugačijeg znanja. Rekli biste mu da je u krivu ili da ne zna provesti operaciju zbrajanja 2 i 2 iako on vjeruje da zna. Ili, ako bi vaš prijatelj rekao da zna odgovor na pitanje postavljeno na kvizu, ali bi krivo ili ne bi uopće odgovorio kada biste mu postavili to pitanje, vjerojatno mu i dalje ne biste vjerovali da zna točan odgovor.⁵⁾

U literaturi se ponekad navodi i treći uvjet uz navedena dva:⁶⁾

• opravdanje

Ako ispravnost znanja i vjerovanja nije nekako opravdana ono može biti samo stvar sreće.

Ta tri preduvjeta oblikuju jednu od mnogih definicija znanja.

• Znanje je opravdano, istinito vjerovanje. ⁷⁾

Ipak, kada se govori strogo u kontekstu epistemologije, definiranje znanja je teško zbog kriterijskog problema:

• Pretpostavite da započinjemo zadatak definiranje znanja ukazujući na slučajeve gdje imamo znanje i pokušavamo identificirati što je zajedničkom tim slučajevima. Problem s ovim prijedlogom je taj da on pretpostavlja da već možemo prepoznati slučajeve u kojima imamo znanje i tako već prepoznajemo koje su oznake ili kriteriji znanja. Ili, možemo započeti zadatak definiranje znanja jednostavnim odražavanjem prirode znanja i tako odrediti njegovu srž. Odnosno, promišljanjem možemo odrediti kriterije znanja. Problem s ovim prijedlogom je taj da je teško identificirati kriterije znanja ako prvo nismo mogli odrediti specifične slučajeve znanja. Čini se da osoba ili mora pretpostaviti da posjeduje (barem djelomično) znanje za koje mislim da posjeduje ili mora pretpostaviti da poznaje, neovisno o vrsti znanja, kriterije znanja. Nijedna pretpostavka nije osobito vjerodostojna.

Veza između ispravnosti, sigurnosti i upotrebljivosti vjerovanja

Prilagođeno iz . Tablica se može iščitavati odozgo prema dolje ili od dna prema vrhu.

Primjerice, dobro upućen učenik ima ispravno vjerovanje da je malarija uzrokovana parazitom. Siguran je u tu činjenicu otkad ju je pročitao u knjizi ili kad ju je čuo od učitelja. Njegova sigurnost čini ovo vjerovanje upotrebljivim što znači da će odabrati taj odgovor na ispitivanju ili će ustvrditi da antibiotici nemaju učinka u liječenju malarije.

Neupućen učenik je s druge strane nesiguran u uzrok malarije i stoga je to vjerovanje neupotrebljivo. Njegova nesigurnost može rezultirati krivim odgovorom, točnim ako mu se posreći, ili ga spriječiti da se bavi kompleksnijim problemima koji uključuju ovu informaciju.