Ovo je stara izmjena dokumenta!
Ishodi učenja
Najpoželjniji ishod učenja je naravno, znanje. Ipak, ako se koristi preciznija definicija, treba biti svjestan da to nije jedini niti nužan ishod učenja. Primjerice, ishod učenja može podrazumijevati usvajanje već poznatih znanja, može biti dezinformacija ili neiskoristivo vjerovanje kojem nedostaje sigurnosti.
Čak i ishodi učenja koji zadovoljavaju definiciju znanja mogu biti veoma različiti i često su podijeljeni u kategorije ili tipove koji im također omogućavaju da budu procijenjeni u skladu s time.
Bloomova taksonomija ishoda učenja je bila jedna od prvih i najupečatljivijih pokušaja da se stvori okvir unutar kojeg se nalaze očekivanja od studenata što trebaju naučiti kao rezultat nastavnog procesa. Također se namjeravalo omogućiti stvaranje baze podataka o stavkama koje procjenjuju isti ishod učenja, što bi se čak moglo razmijeniti između sveučilišta i skratiti vrijeme rada potrebnog za pripreme ispita.2) Bloomova originalna taksonomija je predstavljena 19563) i isticala je tri domene znanja (kognitivne - mentalne vještine, afektivne - osjećaji i stavovi i psihomotorne – fizičke vještine), ali je detaljno razvila samo kognitivnu domenu:
Tip | Definicija | |||
---|---|---|---|---|
1. | Znanje | Znanje o pojedinostima (činjenice i specifična terminologija), načinima i sredstvima postupanja sa specifičnostima (konvencije, trendovi, sekvence, klasifikacije, kategorije, kriteriji, metodologija) i općenitostima i sažecima na nekom području (principi, generalizacije, teorije i strukture). | ||
2. | Shvaćanje | Prijevod, tumačenje i ekstrapolacija. | ||
3. | Primjena | |||
4. | Analiza | Analiza elemenata, njihovih odnosa i organizacijskih principa. | ||
5. | Sinteza | Proizvodnja jedinstvene komunikacije, plan, predložen skup operacija, izvođenje skupa apstraktnih odnosa. | ||
6. | Evaluacija | Procjena u smislu unutarnjeg dokaza i presuda u pogledu vanjskih kriterija. |
Spomenutih šest kategorija predstavljaju hijerarhiju u kojoj se sljedeća vrsta ishoda učenja ne može postići osim ako trenutna, jednostavnija razina nije savladana. Često su korištene kako bi se pokazala širina (ili njen nedostatak) procjene ishoda učenja koje je često bilo ograničeno samo na prvu kategoriju (znanje), iako se na druge kategorije poput shvaćanja i analize često stavlja naglasak kao na najvažnije obrazovne ishode.4)
Bloomovu taksonomiju učenja su drugi istraživači preradili mnogo puta, a najviše pažnje je zadobila revizija iz 2002.5) godine koja je predložila neka poboljšanja originalne taksonomije, osobito u konceptu najjednostavnijeg ishoda učenja – znanja. Temeljeno na najnovijim spoznajama u području kognitivne psihologije, znanje je prema revidiranoj taksonomiji podijeljeno u četiri tipa:6)
Tip | Definicija | Primjeri |
|||
---|---|---|---|---|---|
1. | Deklarativno znanje | Činjenično znanje | Znanje činjenica ili osnovnih elemenata koje učenik mora znati kako bi bio upoznat s nekom disciplinom ili kako bi riješio neke probleme unutar nje. | Znanje o tome da je tipkovnica računalni uređaj, da kemijski simbol Au predstavlja zlato, da se ova boja zove zelena, da je 7 simbol za broj 7, znanje imena tri drveća koja najbrže rastu, znanje definicije kvadratne formule, znanje da je glavni grad Azerbajdžana Baku, znanje da je SAD 1776 postao nezavisnost. |
|
2. | Konceptualno znanje | Konceptualno znanje se odnosi na obrasce i međuodnose između osnovnih elemenata unutar veće strukture koja im omogućuje da zajedno funkcioniraju. | Znanje o kategorijama (konceptima) kao što su auti, psi ili rock glazba. Znanje o sličnostima i obrascima u činjeničnim elementima znanja, primjerice o oblicima poslovnog vlasništva. | ||
3. | Proceduralno znanje | Kako nešto učiniti, metode istraživanja i kriteriji za korištenje vještina, algoritama, tehnika i metoda. | Algoritam podjele cijelog broja, pohlepni algoritam (greedy algorithm), Held – Karp algoritam, tehnike intervjuiranja, tehnike diferencijalne jednadžbe rješavanja, heuristika pogleda, heuristika sličnosti. |
||
4. | Metakognitivno znanje | Znanje o spoznaji općenito, kao i svjesnost i znanje o vlastitoj spoznaji.7) | Znanje ocrtavanja kao sredstva za svladavanje strukture nastavne jedinice u udžbeniku, znanje o uporabi heuristika, znanje o vrstama testova koje pojedini nastavnici koriste, znanje o kognitivim zahtjevima različitih zadataka. |
<font 14px line-height: 17.8181819915772px/inherit;;inherit;;inherit>Primijetite da postoje i druge sugestije o vrstama znanja]].</font>