Prijevodi ove stranice:

Korisnički alati

Site alati


hr:learning_theories:dual_coding_theory

Ovo je stara izmjena dokumenta!


Teorija dualnog kodirana

Općenito

Dualno kodiranje je teorija spoznaje koju je u kasnim 1960ima predstavio Allan Paivio. Ova teorija pretpostavlja da postoje dva zasebna podsustava koji pridonose spoznaji: jedan je specijaliziran za jezik i verbalne informacije, a drugi za slike i neverbalne informacije. Prema Paiviu:

  • Ljudska spoznaja je jedinstvena u tome što se specijalizirala za istovremeno bavljenje jezikom te neverbalnim objektima i događajima.1)

Što je teorija dualnog kodirana?

The dual coding theory. Image borrowed from:

  • Najopćenitija pretpostavka teorije dualnog kodiranja je da postoje dvije vrste pojava kojima kognitivno upravljaju dva odvojena podsustava, jedan specijaliziran za reprezentaciju i obradu neverbalnih informacija o objektima i događajima, drugi specijaliziran za bavljenje jezikom.2)

Dva spomenuta sustava obrade, verbalni i neverbalni, su funkcionalno i strukturalno nezavisni. To znači da svaki od njih može funkcionirati neovisno o drugome i da se bave različitim vrstama reprezentacijskih jedinica (representational units). Reprezentacijske jedinice su “relativno stabilne dugoročne informacije koje odgovaraju perceptivno prepoznatljivim objektima i događajima, i verbalnim i neverbalnim.”.3) Dijele se na:

  • pojmove (logogens), koji se odnose na verbalne entitete (izgovorene ili napisane riječi) i organizirani su kao asocijacije i/ili hijerarhije, i
  • predodžbe (imagens), koje se odnose na mentalne slike i neverbalne entitete te su organizirane kao odnosi/veze dio-cjelina.

Na primjer, napisana ili izgovorena riječ obradit će se koristeći verbalni procesor i bit će pohranjena kao verbalna reprezentacija - pojam (logogen), ali zvuk nepovezan s jezikom obradit će se u neverbalnom procesoru i pohraniti kao neverbalna reprezentacija - predodžba (imagen). Pojmovi i predodžbe su povezani dvjema vrstama veza:

  • Referencijalne veze (referential connections), koje predstavljaju veze između pojmova i predodžbi. Referencijalne veze omogućuju izvođenje operacija poput predočavanja riječi i imenovanja slika ili images to words??. Na primjer, asocijacije predodžbe školske zgrade ili osjećaja neugode (oboje neverbalni entiteti) izazvani riječju škola.
  • Asocijativne veze (associative connections), koje predstavljaju veze između pojmova ili između predodžbi. One, s druge strane, omogućuju oblikovanje verbalno-verbalnih ili neverbalno-neverbalnih veza. Na primjer, riječ škola može izazvati verbalne entitete ploča ili dosada.

Obje vrste veza sudjeluju u oblikovanju složenih mreža ljudskog pamćenja.

Paivio se također dotiče teme rješavanja problema. Rješavanje problema je, prema Paiviu, rezultat udruženog rada i verbalne i neverbalne obrade, ali ako je zadatak više konkretan i neverbalan, doprinos neverbalnog sustava obrade bit će ključan za ishod i obrnuto.

Koje je praktično značenje teorije dualnog kodiranja?

Teorija dualnog kodiranja predlaže da kombiniranje verbalnog i slikovnog materijala kod učenja (ili samo poticanje studenata na stvaranje prikladnih mentalnih slika) može povećati vjerojatnost da će riječi aktivirati određene predodžbe i obrnuto.

To ujedno znači da će se učeni materijal lakše povezivati ako je manje apstraktan.

  • …konkretne imenice su superiorne u odnosu na apstraktne imenice zbog mogućnosti izazivanja senzornih predodžbi te u tome što to predočavanje može posredovati u oblikovanju asocijativne veze između članova para.4)

Paivio se također dotiče individualnih razlika u sklonosti i sposobnosti korištenja predodžbi:

  • Učenici koji imaju problema s predočavanjem, na primjer, neće moći zapamtiti odjeljke teksta kojemu koristi predodžbena obrada, neće razumjeti geografiju i druge prostorne činjenice na konkretan način, slabo će vizualizirati korake geometrijskih dokaza, otežano će sricati riječi ili čak pisati slova netočno.

Kritike

Učestale kritike teorije dualnog kodiranja navode da nema potrebe za dva sustava reprezentacija, pošto se i verbalni i neverbalni podražaji obrađuju u radnom pamćenju, gdje se kodiraju kao semantički elementi ili propozicije i pohranjuju u dugoročno pamćenje. Ta pretpostavka je poznata kao teorija jednostrukog kodiranja (single-coding theory).5)

Ključne riječi i najvažnija imena

  • Teorija dualnog kodiranja, verbalni i neverbalni sustav, pojam, predodžba, referencijalne veze, asocijativne veze

Literatura

Pročitaj više

Paivio, Allan. Imagery and verbal processes. Holt, Rinehart and Winston. New York, 1971.

hr/learning_theories/dual_coding_theory.1386603601.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 17:49 (vanjsko uređivanje)