Ovo je stara izmjena dokumenta!
Ova stranica sadrži neke principe i efekte/pomagala pri učenju istraživana u okvirima teorije kognitivnog opterećenja (cognitive load theory) i kognitivne teorije multimedijalnog učenja (cognitive theory of multimedia learning).
Principi | Opis | |||
---|---|---|---|---|
Načelo modaliteta (Modality principle) | Učenje će se poboljšati ako je tekstualna informacija prikazana u auditivnom obliku, više nego u vizualnom obliku, te kada je popraćena s drugim vizualnim informacijama poput grafova, skica ili animacija.1) | |||
Načelo suvišnosti (Redundancy principle) | Kapaciteti oba informacijska kanala kod čovjeka mogu nepotrebno biti preopterećeni suvišnim informacijama koje su prezentirane kroz oba kanala čime negativno utječu na proces učenja.2) | |||
Efekt podijeljene pažnje (Split-attention effect) | “Kada je svaki izvor informacija suštinski važan za razumijevanje prezentiranog sadržaja, učenje će biti poboljšano ako su višestruki izvori informacija prezentirani integrirano u vremenu i prostoru nego zasebno.”3) Učinak podijeljene pažnje ovdje može biti interpretiran kao prostorni ili vremenski iz čega proizlaze prostorno granični i vremensko granični efekti. | |||
Prostorno granični princip (Spatial contiguity principle) | procesiranje informacija je olakšano kada su dva srodna izvora informacija bliža jedan drugom. Na primjer, tekst koji je pozicioniran blizu mjesta na kojeg se odnosi u u skici rezultira uspješnijim učenjem nego da je pozicioniran ispod skice. | |||
Vremensko granični princip (Temporal contiguity principle) | Istovremena prezentacija (Simultaneous presentation) srodnih informacija trebala bi biti najsličnija načinu na koji funkcionira ljudski um i pružila je dobre eksperimentalne nalaze, isto kao i prikazivanje srodnih multimodalnih informacija u jako kratkim vremenskim intervalima. | |||
Princip povezanosti (Coherence principle) | (Također nazivan efekt privlačnih detalja) tvrdi da Nepoznat materijal (extraneous material) koji može biti zanimljiv i motivirajuć , ali je irelevantan i uglavnom troši resurse za učenje (wastes learning resources). | |||
Princip individualnih razlika (Individual differences principle) | Naglašava utjecaj predznanja i kognitivnog kapaciteta na rezultate učenja. Proizvedeni efekti su snažniji kod učenika s malo predznanja i kod učenika s naglašenom prostornom snalažljivošću koji imaju veći kognitivni kapacitet za mentalno integriranje verbalnih i vizualnih informacija. | |||
Efekti | Opis | |||
---|---|---|---|---|
Efekt signalizacije (Signaling effect) | (Signaling or cuing) predstavlja povećanje ishoda učenja zbog pridavanje više pažnje relevantnim informacijama. Signali su zasnovani na prirodnim privlačiteljima pažnje (natural attention attractors) kao pokret ili kontrast. U multimediji ovo također može biti postignuto podcrtavanjem, strelicama, ili bojanjem.4) | |||
Efekt raščlanjivanja (Segmenting effect) | Učenje bi trebalo biti učinkovitije ako su kontinuirana animacija ili pripovijedanje raščlanjene na manje dijelove.5) | |||
Efekt praktičnih primjera (Worked examples effect) | Smanjenje u nametnutom kognitivnom opterećenju zbog “… demonstracija korak po korak kako izvršiti zadatak ili kako riješiti problem.”6) | |||
Efekt obrata stručnosti (Expertise reversal effect) | “Nastavne tehnike koje su vrlo učinkovite sa neiskusnim učenicima mogu izgubiti svoju učinkovitost, pa čak i imati negativni učinak kada se koristi kod iskusnijih učenika.”7) | |||
Poticanje na tumačenje (Explanation prompts) | Poticanje učenika da samostalno objašnjavaju korake primjera ili postupka koje uče ima pozitivan utjecaj na konceptualno znanje.8) | |||
Efekt kolektivnog radnog pamćenja (Collective Working-Memory Effect) | kod učenja manje složenog materijala, individualno učenje je djelotvornije i učinkovitije od kolektivnog (suradničkog). Kod učenja složenog materijala, kolektivno učenje je učinkovitije jer omogućuje dijeljenje opterećenja radne memorije među sudionicima.9) | |||
Aktivacija shema (Schema activation) | “Aktivacija i maksimalno korištenje predznanja učenika.”10) | |||
Kontrola učenika (Learner control) (Learner control) | “Previše kontrole uzrokuje kognitivno preopterećenje te čak i stručnjaci mogu osjetiti poteškoće pri odabiru, raščlanjivanju i obradbi velikog broja informacija.” 11) | |||