Ovo je stara izmjena dokumenta!
Ova stranica sadrži neke principe i efekte/pomagala pri učenju istraživane u okvirima teorije kognitivnog opterećenja (cognitive load theory) i kognitivne teorije multimedijskog učenja (cognitive theory of multimedia learning).
Principi | Opis | |||
---|---|---|---|---|
Načelo modaliteta (Modality principle) | Učenje će se poboljšati ako je tekstualna informacija, umjesto vizualno, prikazana u auditivnom obliku, te kada je popraćena vizualnim informacijama u vidu grafova, skica ili animacija.1) | |||
Načelo suvišnosti (Redundancy principle) | Suvišne informacije prezentirane kroz oba informacijska kanala dovode do preopterećenja njihova kapaciteta i negativno utječu na proces učenja.2) | |||
Efekt podijeljene pažnje (Split-attention effect) | “Kada je svaki izvor informacija neophodan za razumijevanje prezentiranog sadržaja, učenje će biti poboljšano ako su višestruki izvori informacija u vremenu i prostoru prezentirani integrirano, a ne zasebno.”3) Učinak podijeljene pažnje ovdje može biti interpretiran kao prostorni ili vremenski iz čega proizlazi efekt prostornog i vremenskog kontigviteta (doticaja) (spatial and temporal contiguity effect). | |||
Princip prostornog kontigviteta (Spatial contiguity principle) | Procesiranje informacija je olakšano kada su dva povezana vizualna izvora informacija jedan drugome bliži. Primjerice, tekst koji je pozicioniran blizu mjesta na kojeg se odnosi u skici rezultira uspješnijim učenjem nego da je pozicioniran ispod skice. | |||
Princip vremenskog kontigviteta (Temporal contiguity principle) | Istovremena prezentacija (Simultaneous presentation) srodnih informacija trebala bi biti najsličnija načinu na koji funkcionira ljudski um, te je kao i prikazivanje srodnih multi-modalnih informacija u jako kratkim vremenskim intervalima, pružila dobre eksperimentalne nalaze | |||
Princip povezanosti (Coherence principle) | (Također nazivan efekt privlačnih detalja (seductive details effect)) tvrdi da nepoznat/strani materijal (extraneous material) koji može biti zanimljiv i motivirajući, ali je irelevantan, troši resurse za učenje (wastes learning resources). | |||
Princip individualnih razlika (Individual differences principle) | Naglašava utjecaj ranije stečenog znanja (prior knowledge) i kognitivnog kapaciteta (cognitive capacity) na rezultate učenja. Učinci izgleda/dizajna materijala za učenje (design effects) su snažniji kod učenika s malo ranije stečenog znanja i kod “vizualnih tipova”, koji imaju veći kognitivni kapacitet za mentalno integriranje verbalnih i vizualnih informacija. | |||
Efekti | Opis | |||
---|---|---|---|---|
Efekt signalizacije (Signaling effect) | (Signalizacija ili usmjeravanje) (Signaling or cuing) predstavlja povećanje ishoda učenja zbog usmjeravanja pažnje na relevantne informacijame. Signali su zasnovani na prirodnim usmjerivačima pažnje (natural attention attractors) poput pokreta ili kontrasta. U multimediji ovo također može biti postignuto podcrtavanjem, strelicama ili markiranjem bojama (color-coding).4) | |||
Efekt raščlanjivanja (Segmenting effect) | Učenje bi trebalo biti učinkovitije ako su kontinuirana animacija ili pripovijedanje raščlanjeni na manje dijelove.5) | |||
Učenje putem primjera (Worked examples effect) | Smanjenje kognitivnog opterećenja “… demonstracijom kako korak po korak izvršiti zadatak ili riješiti problem.”6) | |||
Efekt stručnosti (Expertise reversal effect) | “Tehnike davanja uputa (Instructional techniques) koje su vrlo učinkovite sa neiskusnim učenicima mogu izgubiti svoju učinkovitost, pa čak i imati negativni učinak kada se koriste kod iskusnijih učenika.”7) | |||
Poticanje na tumačenje (Explanation prompts) | Poticanje učenika da samostalno objašnjavaju pojedine korake primjera ili postupka koje uče ima pozitivan utjecaj na konceptualno znanje.8) | |||
Efekt kolektivnog radnog pamćenja (Collective Working-Memory Effect) | Kod učenja manje složenog materijala, individualno učenje je djelotvornije i učinkovitije od kolektivnog (suradničkog) (colaborative). Tako je kolektivno učenje složenog materijala učinkovitije, jer omogućuje dijeljenje opterećenja radnog pamćenja među sudionicima.9) | |||
Aktivacija shema (Schema activation) | “Aktivacija i uporaba prethodno stečenog znanja.”10) | |||
Učenikov stupanj kontrole (Learner control) | “Previše kontrole uzrokuje kognitivno preopterećenje. Čak i stručnjaci mogu iskusiti poteškoće pri odabiru, sljedovanju i nošenjem s velikim brojem informacija.” 11) | |||