Ovo je stara izmjena dokumenta!
Ova stranica sadrži neka načela i efekte/pomagala koja olakšavaju učenje, a istraživana su u okvirima teorije kognitivnog opterećenja (cognitive load theory) i kognitivne teorije multimedijskog učenja(cognitive theory of multimedia learning).
Načela | Opis | |||
---|---|---|---|---|
Načelo modaliteta | Učenje će se olakšati ako je tekstualna informacija, umjesto vizualno, prikazana u auditivnom obliku, te kada je popraćena ostalim vizualnim informacijama kao što je graf, dijagram ili animacija.1) | |||
Načelo suvišnosti | Kapacitet oba informacijska kanala kod čovjeka može biti nepotrebno preopterećen suvišnim informacijama ako su prezentirane kroz oba kanala, što negativno utječe na proces učenja.2) | |||
Efekt podijeljene pažnje | “Kada je svaki izvor informacija neophodan za razumijevanje prezentiranog sadržaja, učenje pospješuje ako su višestruki izvori informacija u vremenu i prostoru prezentirani integrirano, a ne zasebno.”3) Učinak podijeljene pažnje ovdje može biti interpretiran kao prostoran ili vremenski, iz čega proizlazi efekt prostornog i vremenskog kontigviteta (spatial and temporal contiguity effect). | |||
Načelo prostornog kontigviteta | Procesiranje informacija je olakšano kada su dva povezana vizualna izvora informacija jedan drugome bliža. Primjerice, tekst koji je smješten u blizini mjesta na koje se odnosi unutar dijagrama rezultira uspješnijim učenjem od onoga smještenog ispod dijagrama. | |||
Načelo vremenskog kontigviteta | Istovremena prezentacija povezanih informacija trebala bi biti najsličnija načinu na koji funkcionira ljudski um, te je kao i prikazivanje povezanih višemodalnih informacija u jako kratkim vremenskim razmacima, pružila dobre eksperimentalne nalaze | |||
Načelo koherentnosti | (Tzv. efekt privlačnih detalja, engl. seductive details effect) Suvišan materijal koji može biti zanimljiv i motivirajući, ali je irelevantan, troši resurse za učenje. | |||
Princip individualnih razlika (Individual differences principle) | Naglašava utjecaj ranije stečenog znanja (prior knowledge) i kognitivnog kapaciteta (cognitive capacity) na rezultate učenja. Učinci izgleda/dizajna materijala za učenje (design effects) su snažniji kod učenika s malo ranije stečenog znanja i kod “vizualnih tipova”, koji imaju veći kognitivni kapacitet za mentalno integriranje verbalnih i vizualnih informacija. | |||
Efekti | Opis | |||
---|---|---|---|---|
Efekt signalizacije (Signaling effect) | (Signalizacija ili usmjeravanje) (Signaling or cuing) predstavlja povećanje ishoda učenja zbog usmjeravanja pažnje na relevantne informacijame. Signali su zasnovani na prirodnim usmjerivačima pažnje (natural attention attractors) poput pokreta ili kontrasta. U multimediji ovo također može biti postignuto podcrtavanjem, strelicama ili markiranjem bojama (color-coding).4) | |||
Efekt raščlanjivanja (Segmenting effect) | Učenje bi trebalo biti učinkovitije ako su kontinuirana animacija ili pripovijedanje raščlanjeni na manje dijelove.5) | |||
Učenje putem primjera (Worked examples effect) | Smanjenje kognitivnog opterećenja “… demonstracijom kako korak po korak izvršiti zadatak ili riješiti problem.”6) | |||
Efekt stručnosti (Expertise reversal effect) | “Tehnike davanja uputa (Instructional techniques) koje su vrlo učinkovite sa neiskusnim učenicima mogu izgubiti svoju učinkovitost, pa čak i imati negativni učinak kada se koriste kod iskusnijih učenika.”7) | |||
Poticanje na tumačenje (Explanation prompts) | Poticanje učenika da samostalno objašnjavaju pojedine korake primjera ili postupka koje uče ima pozitivan utjecaj na konceptualno znanje.8) | |||
Efekt kolektivnog radnog pamćenja (Collective Working-Memory Effect) | Kod učenja manje složenog materijala, individualno učenje je djelotvornije i učinkovitije od kolektivnog (suradničkog) (colaborative). Tako je kolektivno učenje složenog materijala učinkovitije, jer omogućuje dijeljenje opterećenja radnog pamćenja među sudionicima.9) | |||
Aktivacija shema (Schema activation) | “Aktivacija i uporaba prethodno stečenog znanja.”10) | |||
Učenikov stupanj kontrole (Learner control) | “Previše kontrole uzrokuje kognitivno preopterećenje. Čak i stručnjaci mogu iskusiti poteškoće pri odabiru, sljedovanju i nošenjem s velikim brojem informacija.” 11) | |||