Ovo je stara izmjena dokumenta!
Ova stranica sadrži neka načela i efekte/pomagala koja olakšavaju učenje, a istraživana su u okvirima teorije kognitivnog opterećenja (cognitive load theory) i kognitivne teorije multimedijskog učenja(cognitive theory of multimedia learning).
Načela | Opis | |||
---|---|---|---|---|
Načelo modaliteta | Učenje će se olakšati ako je tekstualna informacija, umjesto vizualno, prikazana u auditivnom obliku, te kada je popraćena ostalim vizualnim informacijama kao što je graf, dijagram ili animacija.1) | |||
Načelo suvišnosti | Kapacitet oba informacijska kanala kod čovjeka može biti nepotrebno preopterećen suvišnim informacijama ako su prezentirane kroz oba kanala, što negativno utječe na proces učenja.2) | |||
Efekt podijeljene pažnje | “Kada je svaki izvor informacija neophodan za razumijevanje prezentiranog sadržaja, učenje pospješuje ako su višestruki izvori informacija u vremenu i prostoru prezentirani integrirano, a ne zasebno.”3) Učinak podijeljene pažnje ovdje može biti interpretiran kao prostoran ili vremenski, iz čega proizlazi efekt prostornog i vremenskog kontigviteta (spatial and temporal contiguity effect). | |||
Načelo prostornog kontigviteta | Procesiranje informacija je olakšano kada su dva povezana vizualna izvora informacija jedan drugome bliža. Primjerice, tekst koji je smješten u blizini mjesta na koje se odnosi unutar dijagrama rezultira uspješnijim učenjem od onoga smještenog ispod dijagrama. | |||
Načelo vremenskog kontigviteta | Istovremena prezentacija povezanih informacija trebala bi biti najsličnija načinu na koji funkcionira ljudski um, te je kao i prikazivanje povezanih višemodalnih informacija u jako kratkim vremenskim razmacima, pružila dobre eksperimentalne nalaze | |||
Načelo koherentnosti | (Tzv. efekt privlačnih detalja (seductive details effect) tvrdi da suvišan materijal, iako zanimljiv i motivirajući, ako je irelevantan on troši resurse za učenje. | |||
Načelo individualnih razlika | Naglašava utjecaj ranije stečenog znanja i kognitivnog kapaciteta na rezultate učenja. Učinci dizajna su snažniji kod osobe s malo predznanja, te kod izrazito “prostornih tipova”, koji imaju veći kognitivni kapacitet za mentalno integriranje verbalnih i vizualnih informacija. | |||
Efekti | Opis | |||
---|---|---|---|---|
Efekt signalizacije | Signalizacija (signaling or cuing) predstavlja povećanje ishoda učenja zbog usmjeravanja pažnje na relevantne informacije. Signali su zasnovani na prirodnim “privlačiteljima” pažnje, poput pokreta ili kontrasta. U multimediji ovo također može biti postignuto podcrtavanjem, strelicama ili upotrebom boja.4) | |||
Efekt raščlanjivanja | Učenje bi trebalo biti učinkovitije ako su kontinuirana animacija ili pripovijedanje raščlanjeni na manje dijelove.5) | |||
Efekt praktičnih primjera | Smanjenje kognitivnog opterećenja “… demonstracija kako korak po korak izvršiti zadatak ili riješiti problem.”6) | |||
Efekt preokreta stručnosti (Expertise reversal effect) | “Nastavne tehnike koje su vrlo učinkovite s neiskusnim učenicima mogu izgubiti svoju učinkovitost, pa čak i imati negativni učinak kada se koriste kod iskusnijih učenika.”7) | |||
Poticanje tumačenja (Explanation prompts) | Poticanje učenika da samostalno objašnjavaju pojedine korake primjera ili postupka koje uče ima pozitivan utjecaj na konceptualno znanje.8) | |||
Efekt kolektivnog radnog pamćenja | Kod učenja manje složenog materijala, individualno učenje je djelotvornije i učinkovitije od suradničkog. Kod složenog materijala, suradničko učenje je učinkovitije, jer omogućuje dijeljenje opterećenja radnog pamćenja među sudionicima.9) | |||
Aktivacija shema | “Aktivacija i uporaba prethodno stečenog znanja.”10) | |||
Učenikova kontrola | “Prevelika količina kontrole uzrokuje kognitivno preopterećenje. Čak i stručnjaci mogu iskusiti poteškoće pri odabiru, nizanju i nošenju s velikim brojem informacija.” 11) | |||