This shows you the differences between two versions of the page.
Both sides previous revision Previous revision Next revision | Previous revision | ||
knowledge_types [2011/09/21 12:37] jpetrovic |
knowledge_types [2023/06/19 16:03] (current) |
||
---|---|---|---|
Line 18: | Line 18: | ||
Definira 4 razine (varijeteta) znanja: | Definira 4 razine (varijeteta) znanja: | ||
- | * Faktografski varijetet (Očituje se u reprodukciji ili prepoznavanju različitih pojedinosti, činjenica, podataka, termina, pojmova... To su samo informacije koje učenik prepoznaje ali koje ostaju neorganizirane i neintegrirane u širu mreţu predznanja.) | + | * Faktografski varijetet (Očituje se u reprodukciji ili prepoznavanju različitih pojedinosti, činjenica, podataka, termina, pojmova... To su samo informacije koje učenik prepoznaje ali koje ostaju neorganizirane i neintegrirane u širu mrezu predznanja.) |
- | * Intepolativni varijetet (UtvrĎivanje sličnosti i razlika te zahvaćanje kauzalnih veza meĎu usvojenim faktografskim materijalom. Poznavanje činjenica polako se razvija u poznavanje odnosa meĎu tim činjenicama. Dolazi do povezivanja.) | + | * Intepolativni varijetet (Utvrdivanje sličnosti i razlika te zahvaćanje kauzalnih veza medu usvojenim faktografskim materijalom. Poznavanje činjenica polako se razvija u poznavanje odnosa medu tim činjenicama. Dolazi do povezivanja.) |
- | * Operativni varijetet (Apstrakcije s prethodne razine manifestiraju se kroz ideje, pravila ili postupke. IzgraĎuju se prikladni modeli reagiranja kao što su stručna načela, teorije i sl. Odgovara trećoj razini Bloomove taksonomije znanja.) | + | * Operativni varijetet (Apstrakcije s prethodne razine manifestiraju se kroz ideje, pravila ili postupke. Izgraduju se prikladni modeli reagiranja kao što su stručna načela, teorije i sl. Odgovara trećoj razini Bloomove taksonomije znanja.) |
* Ektrapolativni varijetet (Kada primjena započne prelaziti okvire poznate situacije i kada se angaţiraju sloţenije intelektualne funkcije. Npr. rješavanje problema) | * Ektrapolativni varijetet (Kada primjena započne prelaziti okvire poznate situacije i kada se angaţiraju sloţenije intelektualne funkcije. Npr. rješavanje problema) | ||
===== SOLO taksonomija (John Biggs) ===== | ===== SOLO taksonomija (John Biggs) ===== | ||
- | 5 faza: | + | 5 faza učenja: |
* Prestrukturalna (Učenik uči nepovezane informacije, čestice, činjenice. Te informacije nisu organizirane i nemaju mnogo smisla) | * Prestrukturalna (Učenik uči nepovezane informacije, čestice, činjenice. Te informacije nisu organizirane i nemaju mnogo smisla) | ||
* Unistrukturalna (Dolazi do stvaranja relacija i odnosa meĎu informacijama. Medutim, ti su odnosi jednostavni površni i očigledni. Nema dublje integracije.) | * Unistrukturalna (Dolazi do stvaranja relacija i odnosa meĎu informacijama. Medutim, ti su odnosi jednostavni površni i očigledni. Nema dublje integracije.) | ||
- | * Multistrukturalna (Stvara se više odnosa. Primjećuje se više veza medu informacijama, ali opet sve ostaje na površnoj razini i još uvijek | + | * Multistrukturalna (Stvara se više odnosa. Primjećuje se više veza medu informacijama, ali opet sve ostaje na površnoj razini i još uvijek nema stvaranja meta-odnosa i integriranja podataka u cjelinu. Uspijeva zahvatiti više vaţnih aspekata ali ih doţivljava odvojeno) |
- | nema stvaranja meta-odnosa i integriranja podataka u cjelinu. Uspijeva zahvatiti više vaţnih aspekata ali ih doţivljava odvojeno) | + | |
* Relacijska (Učenik uspijeva sagledati dijelove i pojedine informacije u odnosu na cjelinu.) | * Relacijska (Učenik uspijeva sagledati dijelove i pojedine informacije u odnosu na cjelinu.) | ||
* Proširena (Student stvara veze ne samo u danom području već i izvan njega. Uspijeva generalizirati i prenijeti principe i ideje na nove domene, pretpostaviti, teoretizirati...) | * Proširena (Student stvara veze ne samo u danom području već i izvan njega. Uspijeva generalizirati i prenijeti principe i ideje na nove domene, pretpostaviti, teoretizirati...) | ||